Kärdla (Kärdla linn)
Kärdla (šve. Kärrdal, njem. Kertel ili Kertell) je najveći grad na estonskom otoku Hiiumaa i glavni grad okruga Hiiumaa. U gradu živi 3.736 (2004.), te zauzima površinu od 4.5 km2.
Kärdla se nalazi na sjeveroistočnoj obali Hiiumaa na zaljevu Tareste (est. Tareste laht, šve. Tarrasviken). Jugoistočno od grada nalazi se krater Kärdla koji je nastao od meteora, te je star 455 milijuna godina. Nekoliko malih rijeka teče kroz grad. U Kärdli postoje arteški bunari.
Kärdla se prvi put spominje 1564. godine kao selo naseljeno Šveđanima. Na njezin rast utjecao je tvornica tkanina osnovana 1830. Luka je izgrađena 1849. Luka i tvornica su uništene u Drugom svjetskom ratu. Kärdla službeno postaje općina 1920., a grad 1938. godine
Kärdla ima zračnu luku s redovnim letovima u Tallinn.
* Službene stranice (samo na estonskom)
Kärdla se nalazi na sjeveroistočnoj obali Hiiumaa na zaljevu Tareste (est. Tareste laht, šve. Tarrasviken). Jugoistočno od grada nalazi se krater Kärdla koji je nastao od meteora, te je star 455 milijuna godina. Nekoliko malih rijeka teče kroz grad. U Kärdli postoje arteški bunari.
Kärdla se prvi put spominje 1564. godine kao selo naseljeno Šveđanima. Na njezin rast utjecao je tvornica tkanina osnovana 1830. Luka je izgrađena 1849. Luka i tvornica su uništene u Drugom svjetskom ratu. Kärdla službeno postaje općina 1920., a grad 1938. godine
Kärdla ima zračnu luku s redovnim letovima u Tallinn.
* Službene stranice (samo na estonskom)
Zemljovid - Kärdla (Kärdla linn)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije |
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ET | Estonski jezik (Estonian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |